UVOD Pušenje kao i dugotrajna izloženost duhanskom dimu, predstavlja značajan čimbenik rizika za razvoj kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Čak u 8 od 10 slučajeva KOPB-a uzročnik je pušenje a KOPB predstavlja 3. uzročnik smrtnosti u Svijetu. Jedan od prvih kliničkih znakova ove bolesti, osim kašlja i zaduhe, je smanjena tjelesna sposobnost koja se obično pripisuje smanjenoj plućnoj funkciji. Zlatni standard u procjeni plućne funkcije je spirometrija, no prvi i često neprepoznati simptomi poput smanjene tjelesne sposobnosti uzrokovane poremećajem mišićno-koštanog sustava u sklopu sustavne upalne bolesti, nastaju čak ranije no što se testovima plućne funkcijemože dokazati oslabljena funkcija pluća. Sustavna upalana bolest potaknuta cigaretnim dimom potiče proteolizu i inhibira sintezu proteina a zamijećena je i zamjena mišićnih vlakana tipa I vlaknima tipa II. L-arginin je osnovna aminokiselina u fiziološkim tekućinama. Nalazi se u mnoštu prehrambenih proizvoda poput mesa, algi, orašastih plodova, čokoladi itd., a može se sintetizirat i endogeno putem crijevno – bubrežnog puta. Jednom kad arginin uđe u stanice razgrađuje se pod djelovanjem mnoštva enzima a sve kako bi nastali urea, kreatin, agmantin, ornitin i citrulin koji su od iznimne biološke važnosti. Upalni citokini i endotoksini povećavaju metabolizam arginina potičući sintezu ureje, poliamina, NO itd., te u odgovoru na pojačanu upalu i infekciju dolazi do smanjenja arginina u plazmi. Suplementacija argininom je pokazala utjecaj na razne fiziološke i metaboličke puteve poput povećane stinteze NO, poboljšanja protoka krvi i mišićne kontrakcije, oslobađanje hormona rasta, smanjenje upale te sprečavanje oštećenja funkcije endotela. CILJ Ispitati razlike u lokomotornom statusu između pušača i nepušača te utjecaj oralne primjene L- arginina na snagu kvadricepsa ovisno o pušačkom statusu ISPITANICI I METODE Istraživanje je ustrojeno kao nerandomizirani klinički pokus. Uključeno je 164 ispitanika u dobi između 40-65 godina. 84 nepušača i 81 pušač – sa urednom plućnom funkcijom ( FEV1/FVC > 0, 70). Svakom ispitaniku zabilježena je dob početka pušenja, učinjeno spirometrijsko testiranje, ispunjen IPAQ upitnik. Svi ispitanici su terstirani na 6-minutnom testu hoda i bicikl ergometru, a zabilježena je i prisutnost kroničnih degenerativnih bolesti te hipertenzije i/ ili diabetesa. Izokinetičko testiranje snage kvadricepsa na uređaju Biodex je učinjeno svakom ispitaniku u 2 navrata, bez i 90 min nakon oralne primjene 500mg L-arginina. REZULTATI 6-minutni test hoda - nema značajne razlike između pušača i nepušača IPAQ upitnik - statistički značajna razlika u tjelesnoj aktivnosti pušača i nepušača (Fisherov egzaktni test ; p = 0, 003). Veća tjelesna aktivnost nepušača u odnosu na pušače (Wilcoxon Rank Sum test ; p < 0, 001). Prosječna vrijednost VO2 max - statistički značajno veća kod nepušača (t-test za nezavisne uzorke ; p < 0, 001). Znatno veći udio pušača bolovao je od degenerativnih bolesti (bilo isključivo od njih ili u kombinaciji s drugim bolestima), njih 28, 4% u usporedbi s 8, 4% nepušača. Isključivo od degenerativnih bolesti bolovalo je 17, 3% pušača, u odnosu na 4, 8% nepušača. Dob početka pušenja statistički je značajno povezana s promjenom snage kvadricepsa nakon terapije argininom (Spearmanov test korelacije ; p < 0, 001). Snažna negativna korelacija između dobi početka pušenja i promjene snage kvadricepsa (Spearmanov koeficijent r = -0, 602). Terapija argininom imala je veći efekt kod onih koji su počeli pušiti u ranijoj dobi. ZAKLJUČAK Rezultati pokazuju kako je povećanje snage kvadricepsa nakon oralne primjene L- arginina izraženije u pušača koji su počeli pušiti u ranijoj životnoj dobi kao i pojačan razvoj kroničnih bolesti te slabiju fizičku aktivnost u pušača koji imaju održanu plućnu funkciju. Ovi rezultati bi mogli postat relevantni u detekciji slabljenja skeletne muskulature u pušača koji su skloni razviti KOPB.